Jezik

Većina građana govori srpskim jezikom ijekavskog izgovora po popisu stanovništva iz 2011. godine. Posljednjih desetak godina počeo je da deluje pojačan pokret za zaseban crnogorski jezik. Ovaj jezik je u ustavu iz 2007. proglašen zvaničnim jezikom Crne Gore. Pored ova dva jezika, priznati su još i albanski, bošnjački i hrvatski jezik.

Od 2011 u institucijama (izuzev Skupštine) i u obrazovnom sistemu je zvanični službeni jezik srpski pod imenom srpsko-crnogorski.

Jezički sastav prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine:

Broj

%

srpski 265.895 42,88
crnogorski 229.251 36,97
bosanski 33.077 5,33
albanski 32.671 5,27
romski 5.169 0,83
bošnjački 3.662 0,59
hrvatski 2.791 0,45
ostali 47.513 7,68
UKUPNO 620.029 100

U odnosu na popis stanovništva iz 2003. godine broj govornika crnogorskog je porastao za 15,01% dok je broj govornika srpskog jezika opao za 20,61%. Takođe, broj govornika bosanskog jezika je porastao za 3,04% dok je broj govornika bošnjačkog jezika opao za 2,62%.

(Izvor: Wikipedia)

Elektroprivreda Crne Gore

Zbog potreba planira se izgradnja još drugog bloka termoelektrane u Pljevljima, hidroelektrane na Komarnici i 4 hidroelektrane na Morači za dodatnih 407 GWh godišnje, kao i izgradnja minihidroelektrana na 43 vodotoka.

Književnost

Prvi književni radovi sa ovih prostora potiču iz prednemanjićkog doba, pri čemu se najstarijim poznatim književnim djelom smatra „Kraljevstvo Slovena“ napisano u Baru, čiji pojedini delovi potiču iz prve polovine 11. vijeka.