Klima

Jadransko mora i Skadarsko jezero, sa svojim velikim površinama, utiču na  klimu Crne Gore, kao i dubok ulazak Boke kotorske u kopno, planinsko zaleđe u blizini obale (Orjen, Lovćen i Rumija) i planinama Durmitor, Bjelasica i Prokletije.

U Primorju i Zetsko-Bjelopavlićkoj ravnici vlada sredozemna klima, sa toplim i suvim ljetima i blagim i kišovitim zimama. Tokom zime sa kopna mora duva suva i hladna bura, dok u jesen sa mora duva jugo donoseći topao vazduh iz sjeverne Afrike i velike količine padavina. Planina Orjen spada u najkišovitija mjesta u Evropi. U toj oblasti padne godišnje 4600 mm padavina, na strmim padinama Orjena u mjestu Crkvice godišnje prosečno padne oko 5000 mm, što predstavlja evropski maksimum padavina, a u rekordnim godinama blizu 7000 mm/m².

Znatno oštriju klimu imaju kraška polja ispod okolnih planinskih vrhova udaljena 20-80 km od mora. U centralnom i sjevernom delu Crne Gore vlada planinska klima, a na krajnjem sjeveru Crne Gore kontinentalna klima, koji osim velikih dnevnih i godišnjih amplituda temperature karakteriše mala godišnja količina padavina uz prilično ravnomjernu raspodjelu po mjesecima. U planinskim oblastima na sjeveru ljeta su relativno hladna i vlažna, a zime duge i oštre, sa čestim mrazevima i niskim temperaturama, koje naglo opadaju sa visinom.

(Izvor: Wikipedia)

Elektroprivreda Crne Gore

Zbog potreba planira se izgradnja još drugog bloka termoelektrane u Pljevljima, hidroelektrane na Komarnici i 4 hidroelektrane na Morači za dodatnih 407 GWh godišnje, kao i izgradnja minihidroelektrana na 43 vodotoka.

Književnost

Prvi književni radovi sa ovih prostora potiču iz prednemanjićkog doba, pri čemu se najstarijim poznatim književnim djelom smatra „Kraljevstvo Slovena“ napisano u Baru, čiji pojedini delovi potiču iz prve polovine 11. vijeka.