Politika

Crna Gora je definisana kao građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Važeći ustav Crne Gore je donet 22. oktobra 2007.

Predsjednik Crne Gore se bira na period od 5 godina putem neposrednih izbora. Prema Ustavu Crne Gore, predsjednik predstavlja državu u svojoj zemlji i inostranstvu, proglašava zakone, raspisuje parlamentarne izbore, predlaže kandidate za premijera, predsjednika i sudije Ustavnog suda skupštini Crne Gore, predlaže skupštini raspisivanje referenduma, odobrava amnestiju za kriminalna djela, dodjeljuje odlikovanja i nagrade i izvršava ostale dužnosti propisane ustavom. Predsednik je takođe član Vrhovnog savjeta odbrane. Trenutni predsjednik Crne Gore je Filip Vujanović.

Sadašnju vladu Crne Gore čine premijer, potpredsjednici vlade i ministri. Igor Lukšić je sadašnji predsjednik vlade Crne Gore. Vladajuća stranka u Crnoj Gori od uvođenja višestranačja je Demokratska partija socijalista Crne Gore, u koaliciji sa mnogo manjom Socijaldemokratskom partijom Crne Gore.

Skupština Crne Gore donosi sve zakone u Crnoj Gori, usvaja međunarodne sporazume, bira premijera, ministre i sudije, usvaja budžet i vrši druge dužnosti propisane ustavom. Skupština može izglasati nepovjerenje vladi prostom većinom. Jedan poslanik predstavlja oko 6.000 glasača. U Skupštinu se bira 81 poslanik. Poslednji parlamentarni izbori u Crnoj Gori održani su 29. marta 2009. Trenutni predsjednik Skupštine Crne Gore je Ranko Krivokapić.

(Izvor: Wikipedia)

Elektroprivreda Crne Gore

Zbog potreba planira se izgradnja još drugog bloka termoelektrane u Pljevljima, hidroelektrane na Komarnici i 4 hidroelektrane na Morači za dodatnih 407 GWh godišnje, kao i izgradnja minihidroelektrana na 43 vodotoka.

Književnost

Prvi književni radovi sa ovih prostora potiču iz prednemanjićkog doba, pri čemu se najstarijim poznatim književnim djelom smatra „Kraljevstvo Slovena“ napisano u Baru, čiji pojedini delovi potiču iz prve polovine 11. vijeka.